Dječije radosti: Radovi Rikarda Druškića na video fasadi SCC-a

December 16, 2016 / News, Public Appearances / 0 Comments /
dron1

Sinoć je na više od 1000 m² videofasade Sarajevo City Centra prikazana izložba radova Rikarda Druškiča „Dječije radosti“.

Treća samostalna izložba umjetnika Rikarda Druškića,“Dječije radosti”, održana je sinoć na videofasadi Sarajevo City Centra. Trominutna digitalna izložba svojevrsna je replika Druškićeve izložbe održane prije dvije godine na ekranima čuvenog Times Square u New Yorku.

times-square

“Želio sam na izvjestan način promijeniti koncept na koji ću predstaviti nove radove, jer kao umjetnika, ali i kao čovjeka, privlače me nesvakidašnje stvari. Želio sam iskoristiti prenosivost koja karakteriše moje radove u digitalnom formatu i izlagati na mjestima koja nisu uvijek klasični izložbeni prostori. Digitalni radovi, digitalna video izložba,” kazao je Druškić.

 

dron3

dron6

Nakon prikazivanja izložbe održana je i radionica crtanja za posjetioce SCC-a i mališane Dječijeg doma Bjelave koji su za svoju kreativnost nagrađeni Druškićevim radom.

Dio radova prikazanih u sklopu izložbe “Dječije radosti” će u narednih deset dana biti izloženi u Delikatesnoj Radnji.


Dječije radosti: Radovi Rikarda Druškića na video fasadi SCC-a

December 12, 2016 / News, Public Appearances / 0 Comments /
Pozivnica

U četvrtak, 15.12.2016. godine od 16.30 sati na više od 1000 m² video fasade Sarajevo City Centra biće prikazana izložba radova Rikarda Druškića „Dječije radosti“.

Rikardo Druškić ilustrator i slikar iz Sarajeva čiji su radovi, inspirisani crtanim filmovima njegove generacije, svijetom profesora Baltazara i čudnovatim bićima, bojama i animacijama cartoon network‐a, osvojili brojna međunarodna priznanja, uključujući i prikazivanje dva rada na ekranima čuvenog Times Square u New Yorku.

Kako bi dio praznične atmosfere New Yorka doveli u Sarajevo, ovom prilikom Druškić će u sklopu izložbe „Dječije radosti“ prikazati opus od oko 60 radova, nakon čega će na etaži 0 Sarajevo City Centar održati radionicu crtanja za mališane Dječijeg doma Bjelave i posjetioce SCC-a.

Nakon premijernog prikazivanja u 16.30 sati, video izložba će isti dan biti emitovana u više termina.


Mali MESS II

September 25, 2016 / News / 0 Comments /
305

Od 23. do 26. septembra u Pozorište Mladih Sarajevo, održava se Mali MESS, program za djecu Festival MESS. Poster za Mali MESS ilustrirao je Rikardo Druškić, a dizajnirala Jasmina Koluh.


Radovi Rikarda Druškića na Creative Industry Resort

August 11, 2016 / News / 0 Comments /
Kutcha

Ove nedjelje Creative Industry Resort će u Delikatesnoj Radnji ugostiti pop-up izložbu radova umjetnika Rikarda Druškića, čija je intrigantna jednostavnost očarala mnoge ljubitelje umjetnosti.

Tokom cjelodnevne postavke posjetioci će moći pogledati dio Druškićevog opusa u oblasti digitalne umjetnosti, ali i ručno oslikana platnena pakovanja za radove koja se mogu koristiti i kao modni detalj.

U sklopu koncepta Creative Industry Resort svoje radove predstaviće najaktuelniji bosanskohercegovački umjetnici i brendovi, a program traje tokom Sarajevo Film Festivala.


Čudesna šuma Javorwooda

August 2, 2016 / News / 0 Comments /
Javorwood

Prošle godine Rikardo Druškić učestvovao je na multimedijalnom umjetničnom festivalu Javorwood, koji se održava svake godine, prve subote u mjesecu avgustu. Inspirisan konceptom i idejom Festivala koji želi spojiti što više grana umjetnosti na predivnoj lokaciji Javorovog Dola na Bjelašnici, Rikardo je naslikao rad Čudesna šuma i poklonio ga organizatorima Festivala, koji su izrazili želju da rad postane zaštitni vizual Festivala.

Javorwood počinje u subotu, 06. avgusta. 2016. godine i traje 24 sata, u sklopu kojeg će nam se predstaviti brojni mladi umjetnici i stvaraoci.

Vidimo se na Javorwood festivalu!


Rikardov Proces u Detroitu

July 12, 2016 / News / 0 Comments /
13649558_10154218265291203_227140405_n

Jedna od najpoznatijih sarajevskih slastičarni “Oloman” možda nije imala najbolje kolače, ali je “Olomanka” oduvijek bila jedan od najautentičnijih znakova Sarajeva. Neki će reći da je to mjesto jednostavno bilo važnije od drugih mjesta, pa su se ljudi tu počeli i okupljati. Jedne takve prilike, prije više od 35 godina, u “Olomanu” upoznali su se Indira i Zlatan.

Nedavno su, danas bračni partneri, Indira i Zlatan odlučili otvoriti foto studio i galeriju u Detroitu, saveznoj državi Michigen, gdje su se preselili nekada u isto vrijeme kada se i zatvorila sarajevska “Olomanka”. Tražeći prostor za galeriju i foto studio došli su do jednog starog bara koji je više mogao poslužiti kao kafić nego foto studio. Nije im dugo trebalo da donesu odluku: galerija će imati i kafić i zvaće se “Oloman”, a za foto studio će uzeti drugi prostor.

Jedan od prvih radova koji krasi zidove Galerije Oloman u Detroitu je i rad Rikarda Druškića “Proces”, za koji vlasnici kažu da se “fantastično uklopio u ambijent Galerije”, te kako bi izložbu radova Rikarda Druškića voljeli uskoro postaviti i u Galeriji Oloman.

oloman


“Vrijeme u kojem živimo“ od danas u Špajzu!

June 22, 2016 / News / 0 Comments /
Vrijeme u kojem zivimo

Svi koji vole slatko vjerovatno su već posjetili kutak za najveće sladokusce – Špajz u Sarajevo City Centru čiji enterijer nas vodi pravo u djetinstvo kad smo željeli zaviriti u svaku ladicu i na svaku policu špajza, tražeći skrivene slastice.

Čarobni svijet Špajza od danas je upotpunjen i radom “Vrijeme u kojem živimo“ Rikarda Druškića. Rad je postavljen u formi foto tapete, a poslužio je za oslikavanje visećih elemenata u prostoru.

Foto tapete ili kako se još nazivaju, zidni murali ili foto murali, su slike ili ukrasni detalji velikog formata koji se mogu aplicirati u uredima, ormarima, sobama, kuhinjama i drugim prostorijama i namještaju koji imaju praznu površinu. Zahvaljući digitalnoj tehnologiji štampe, ljubitelji profesionalno dizajniranih enterijera mogu lako i pristupačno naručiti tapetu koja će biti unikatna i izrađena po vašoj želji.


Online izložba “Pure Abstraction”

June 20, 2016 / News / 0 Comments /
Početak

Art-Competition.net, međunarodno likovno online takmičenje za vizualne umjetnike, po prvi put u avgustu 2015. godine osvojio je umjetnik iz Bosne i Hercegovine – Rikardo Druškić. Žiri je odlučio za najbolji rad u kategoriji apstraktne umjetnosti odabrati Druškićev rad “Početak“.

Pobjednički rad izložen je u Galeriji 25N u Peekskill, New York. Galerija 25N pruža dodatnu mogućnost umjetnicima da svoj rad predstave globalnoj mreži pokrovitelja, kolekcionara i ljubitelja umjetnosti.

Prošetajte izložbenim prostorom Galerije 25N (video).

 

 


Asija Ismailovski:”Druškićev umjetnički izraz je sve samo ne već viđena i dosadna (re)interpetacija svijeta.”

June 20, 2016 / News / 0 Comments /
Smiraj

Umjetnik je oduvijek onaj koji promatra društvo, kritikuje ga, bilježi, interpretira, onaj koji ide ukorak s vremenom i hvata se u koštac s promjenama. Rikardo Druškić je upravo jedan takav umjetnik. Onaj koji promatra svijet oko sebe, interpretira ga kroz sebi svojstven umjetnički izraz i kritikuje ga. Kroz svoje radove postaje i hroničar i kritičar, a njegovi radovi postaju mikrokosmosi svakodnevnog života običnog malog čovjeka.

Druškićev umjetnički izraz je, pak, sve samo ne već viđena i dosadna (re)interpetacija svijeta. On je uspješno izbjegao zamku današnjice gdje ne postoji niti jedan i istovremeno postoji mnogo umjetničkih pravaca, ideja i stremljenja. Kroz svoje stvaralaštvo, Druškić provodi posmatrača kroz naizgled imaginarne svjetove čudnih, nesvakidašnjih likova i različitih epizoda u njihovim životima. Kažem naizgled jer to ustvari nisu imaginarni svjetovi, to je svakodnevnica i um čovjeka 21. stoljeća. To nisu nesvakidašnji likovi, to su materijalne ili nematerijalne nemani i dobroćudi koje svakodnevno susrećemo u opipljivom prostoru i često ih ne umijemo opisati i dohvatiti. Upravo to čini Druškić, oslikava nam ono što sami sebi pokušavamo predočiti, što sami pokušavamo biti. Oplemenjuje događaje koji bi tek tako postali dio neprimjetnog ili postali davno prošla vijest, već sljedeći klik miša na internetskim portalima. Kroz apstraktne, figuralne, geometrijske forme na crtežima, digitalnim i analognim, čini nam svijet pristupačnijim i ne tako prolaznim. On oslikava haos 21. stoljeća; užurbanost, ali i pasivnost i indiferentnost ljudi, pretrpane gradove, automobilima nagomilane raskrsnice, mjesta pretrpana otpadom i nepravdom. I zbog nepostojanosti jasne odrednice prostora i vremena na radovima, javlja se magija onog nedorečenog te se stvara veza između svakog posmatrača na svijetu i u oslikanom ludilu može se prepoznati stanovnik Tokija, Nju Jorka, Sarajeva.

Druškićeva tehnika je, prije svega, poigravanje. On se poigrava likovnim izrazom i formom, primjenjujući u radu tehniku crteža i adaptaciju istog u digitalnoj formi. On boje koristi smjelo, ponekad je čitava podloga crteža crna, ponekad bijela, a najčešće su mala polja boja oivičena crnim linijama.

Parcelacija obojenih polja priziva poetiku radova Pola Klea. Zapravo je Druškićev pogled na svijet pomalo kleističan – odrastao, ali još uvijek dječiji, blag, ali smio. Dok se s jedne strane u radovima prepoznaje atmosfera Klea, s druge strane prepoznajemo i atmosferu radova njegovog savremenika Kandinskog. Iako na Druškićevim radovima preovladavaju figuralni prikazi i figuralne i geometrijske forme bivaju isprepletene, upotreba i rasprostiranje linije na crtežu, koja je istovremeno i slobodna i dobro isplanirana, njena dramatičnost i fluidnost nadovezuju se na liniju Kandinskog i preobražavaju je u novi likovni izraz street art poetike.

Druškićevi radovi nam se prije svega učine već viđenim jer nas pri prvom susretu podsjećaju na grafite sa okolnih urbanih zdanja i upravo u toj sličnosti leži centralna simbolika Druškićevog jezika – bunt. Bunt linije i forme, bunt vertikalnih i horizontalnih površina koje se suprostavljaju jedna drugoj, bunt između antropomorfnih, zoomorfnih i floralnih oblika i upravo oslikavajući bunt, Druškić pomiruje suprostavljene strane i stvara ravnotežu i harmoniju nereda. Preuzimajući vizuelnu formu grafita, on preuzima i njihovu simboliku, ali i pomiruje još uvijek tako goruće društveno pitanje (ne)priznavanja ulične umjetnosti kao umjetnosti. Vizuelnu formu grafita preuzima i preobražava u radove na platnu, papiru, virtuelnoj podlozi, ne oduzimajući pri tome simboliku bunta, nego, upravo suprotno, kroz ponekad satirične naslove radova, on je naglašava.

Iako naslovi ukazuju na tematiku radova i objašnjavaju nam ono predstavljeno, oni zapravo i nisu neophodni za njihovo razumijevanje. Koristeći se sa tako puno različitih motiva, vidno, svjesno ili nesvjesno, inspirisan crtanim filmovima njegove generacije, svijetom profesora Baltazara i čudnovatim bićima, bojama i animacijama cartoon network‐a, prikazujući scene gdje iz glave jedne figure polubiljke ‐ polučovjeka raste još jedna glava na kojoj je oko u kojem se rađa još jedna linija i vodi do sljedeće figure koja se pretvara u apsolutnu geometrijsku formu, Druškić pruža posmatraču mogućnost uključivanja u prikazanu scenu, aktivira ga na promišljanje i dopušta mu kreiranje nastavka (ili pak početka) priče. Aktivira posmatrača čiji je vizuelni kapacitet svakodnevno pretrpan raznoraznim slikama – od ikona na mobitelima i računarima, etiketa na proizvodima do ogromnih reklamnih plakata, i uspijeva ga zabaviti novim vizuelnim sadržajem i otvoriti mu mogućnost učešća ili, ustvari, jednostavno ga zabaviti. Upravo zabava je ono čemu jedan posmatrač teži i danas je jako teško zabaviti posmatrača koji aktivno sudjeluje u svijetu gdje informacije putuju brzo i gdje se i od umjetnika očekuje da djeluje brzo i ostaje ukorak s vremenom.

Druškić uspijeva zabaviti posmatrača, ali ne zabavom ispraznog sadržaja. Iako njegovi radovi pronalaze mjesto na galerijskim zidovima, oni uspješno žive život na internet i ostvaruju svoju postojanost u svijetu virtualnog. Druškić, kreirajući vertikalne i horizontalne episode pune neočekivanosti – bilo da se u njih uključimo promatrajući rad s lijeva na desno, s desna na lijevo, povezujući motive i linije odozgo prema dole i obratno, postaje prototip jednog savremenog umjetnika, koji uspijeva u stvaranju života umjetničkim radovima pod okriljem socijalnih mreža. Uvijek su dostupni publici, ali još uvijek nisu dosadni i ne bivaju tek tako prevaziđeni.

Stvarati danas znači boriti se sa ogromnom količinom često nekvalitetnog vizuelnog sadržaja i uvijek biti u utrci s kičem koji postaje najpoželjniji oblik umjetnosti među publikom, jer je rasprostranjen svuda, lako pristupačan i savršeno odgovara tekućem društvenom sistemu. Druškić se uspijeva izboriti i pronaći prostor za svoj kreativni izričaj i, istovremeno uspijeva, koristeći se sasvim izmijenjenim motivima svakodnevog života, zabilježiti svakodnevnicu.

Asija Ismailovski, istoričarka umjetnosti

 


Vaša(r) ideja: Pronalazak puta do svog srca, i posla…

Nebo iznad Sarajeva napala je mašta

Vaša(r) ideja osmišljen je da kroz neformalno obrazovanje potakne mlade na kritičko razmišljanje i pozitivno djelovanje na svoju okolinu.

Jedan predavač, dvadesetak minuta izlaganja ideje a potom i diskusija plus ugodna atmosfera sarajevskog Sarajevskog ratnog teatra SARTR i veoma zahtijevan posao: Ponukati mlade na odgovornije djelovanje prema sebi i okolini kroz vlastiti primjer jeste izazov postavljen pred govornicima. Jedan od govornika na konferenciji Vaša(r) ideja bio je i Rikardo Druškić, a njegovo izlaganje “Pronalazak puta do svog srca, i posla…” govori o putu od srednjoškolca do plodotvornog umjetnika.