Rikardo Druskic – presented by ayoka

November 3, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /

Veliko zadovoljstvo mi je podijeliti ovaj kratki film, koji je snimila filmska produkcijska kuća Sabotage.

U videu pričam o sebi, o svome radu generalno, te odrastanju u Sarajevu. Snimali smo tri dana, a evo kako je ispalo:

 


Intervju / Rikardo Druškić o austrijskom projektu: Koncept komercijalnog je stigmatiziran

November 3, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
71924700_10157462367391203_1187257246992564224_n

Novi međunarodni uspjeh Rikarda Druškića desio se protekle sedmice u Beču, gdje je pred velikim brojem posjetilaca otvorena njegova samostalna izložba.

Ovaj događaj logičan je nastavak projekta Ayoka u kojem je mladi bosanskohercegovački umjetnik angažiran  kao autor vizualnog identiteta za novo osvježavajuće piće koje se proizvodi u Austriji.

Istovremeno, Druškić je bio aktivan i u našoj zemlji, pa su tako Mostar i Sarajevo bogatiji za impresivne murale s njegovim potpisom.

 FUU / Sarajevska osnovna škola dobila mural poznatog umjetnika

Prisjetimo se, Druškić je i ranije izlagao u različitim metropolama svijeta, od  New Yorka i Los Angelesa, do Berlina, Brisela, Taipeja i Dubaija. Sve ovo čini ga jednim od najaktivnijih mladih likovnih umjetnika u regiji, a kultura Sarajeva i naše zemlje u njemu imaju dobrog ambasadora. Povodom aktuelnih dostignuća, razgovarali smo s Druškićem po povratku iz Beča.

Radiosarajevo.ba: Čini se da vam se desilo nešto što svaki umjetnik potajno priželjkuje – umjetnička i poslovna suradnja s korporativnim sektorom. Neko bi rekao – imali ste sreću, ali ja ipak mislim da sreća prati hrabre, vrijedne i uporne. Kako ste se uopće našli u projektu Ayoka?

Druškić: Vjerujem u sudbinu i to da naše energije prate već unaprijed određen put. U životu se tako i ponašam. Trudim se biti u sadašnjosti, uživati, raditi na sebi svakodnevno i biti zahvalan Bogu na svemu što mi se dešava. Sebastian Raber i Philiph Lanz, idejni kreatori ideje koja je pokrenula Ayoku – jedinstveno mood lifting piće na austrijskom tržistu, moj rad su našli preko instagrama, tačnije hashtaga #abstractart.

Ko malo bolje prati način na koji instagram funckioniše, zna da se kod popularnih hashtegova (a abstractart to sigurno jeste) bukvalno svake sekunde objavi na stotine novih radova. Također, prirodno bi bilo da su za ovaj projekt umjetnika tražili u svojoj državi, a opet izabrali su mene. Ponosan sam.

Uvijek tražim različite načine da izložim svoj rad, a ovo je baš jedan od tih načina, baš kao i oslikavanje Seatovog auta. Nadalje, nisam siguran da je suradnja s korporativnim sektorom nešto što zanima moje kolege iz Sarajeva. To izlazi iz okvira same biti umjetnosti i sigurno je jedan od glavnih razloga što, kako čujem, moj rad nije priznat unutar akademskih okvira. Ipak, mislim da ako prihvatimo tezu da “umjetnost treba da mijenja i oblikuje svijet” , ona jednim svojim dijelom mora da bude komercijalna. Generalno, koncept komercijalnog je vrlo stigmatiziran, a ta ideja mi se nimalo ne sviđa. Mislim, da je najbolja umjetnost ona koja ima moć da dođe, svojom idejom i osobenošću, do što većeg broja ljudi. S druge strane, mi živimo u kapitalizmu, vremenu u kojem novac znači slobodu, sviđalo se to nekome ili ne. Slobodu na više nivoa. Umjetnik treba materijal za rad, slobodno vrijeme za rad, umjetnik treba da putuje, upoznaje druge ljude i kulture, da vidi drugu umjetnost i umjetnike. Za sve to je potreban novac, a ja ne želim zamisliti svoj život bez mogućnosti da svaki dan radim što ja hoću. Za mene je to umjetnost. Sloboda.

Radiosarajevo.ba: Ovo nije prvi put da se vaša umjetnost našla na komercijalnim predmetima, sjećamo se i vaše ranije suradnje sa Seatom. Kako izgleda taj transfer iz ilustracije u grafički dizajn i da li ste imali odriješene ruke kada se radio dizajn limenke?

Druškić: Moj kreativni proces uvijek je spontan i nastane u trenutku, bez puno razmišljanja. Prepustim se osjećaju koji imam u odnosu na zadanu temu. Generalno, ne sviđa mi se intelektualizacija u umjetnosti, mislim da je umjetnost ono što stoji iza ljudskog intelekta, a to je duhovna dimenzija. To i jeste moj veliki problem sa savremenom umjetnošću, nedostatak duhovnog.

Također, kada radim radove, u kojima me neko unajmi kao slikara, ilustratora ili muralistu, ja sam taj koji odlučuje. Uvijek sam otvoren za savjet ili prijedlog, ali u konačnici ja sam taj koji donosi finalnu odluku.

Limenka s ilusracijom Rikarda Druškića - undefined

Foto: Privatni album: Limenka s ilustracijom Rikarda Druškića

Radiosarajevo.ba: Kako doživljavate činjenicu da se vaša umjetnost sada može pronaći na policama u trgovinama, u hiljadama primjeraka?

Druškić: Oduševljen sam tom činjenicom. Kako sam u videu rekao, uvijek tražim različite načine da izložim svoj rad, a ovih 300.000 isprintanih konzervi će mi omogućiti prisutnost na Bečkom tržištu u svakom trenutku.

Radiosarajevo.ba: Dio projekta bila je i produkcija kratkog dokumentarca o vama, vašem radu i vašem gradu. Kako je sniman film i kako ste doživjeli kada ste ga vidjeli prvi put?

Druškić:  Prije svega, moram da kažem da je filmska produkcijska kuća Sabotaze jedna od najboljih u Austriji. Njihov film je bio kandidovan za Oskara, a redovno osvajaju nagrade na najprestižnijim festivalima – Cannes, Venezia, Berlin… Moram biti iskren, kada su mi rekli da će poslati svoju ekipu da snime kratki film o meni, bio sam presretan. Film je sniman tri dana i glavni fokus je bio da se predstavim publici u Beču, da kažem publici ko  je to Rikardo Druškić. Snimali smo na raznim lokacijama, svaka od njih je bila od posebnog značaja za mene. Sam proces je tekao vrlo ugodno, jer sam u svakom trenutku osjećao da sam okružen svjetskim ljudima, koji znaju da rade posao, a to mi je davalo osjećaj slobode. Na kraju, poslije jednomjesečne montaže, došao je trenutak i da pogledam ono sto sam žurno iščekivao. Bit ću iskren i reći da sam ovaj kvalitet upravo i očekivao.

Radiosarajevo.ba: Kruna projekta bila je izložba u Beču na kojoj ste prikazali presjek vašeg cjelokupnog desetogodišnjeg opusa, znači riječ je o svojevrsnoj retrospektivi. Da li je bilo zahtjevno realizirati izložbu? Kako je publika reagirala na vaše radove?

Druškić: Izložbu nije bilo teško realizovati. Kada se nečemu posvetiš, koliko sam se ja posvetio umjetnosti, kada godinama to radiš,  dolazi iskustvo. Najteži dio posla je bilo ukomponovati 34 rada u prostor u kojem je optimum puno manji. Ipak i tu se desila, ja ću to nazvati Božija intervencija, koja mi je omogućila da spajam radove iz različitih godina, različitih stilova, ali na način da energetski savršeno funkcioniraju jedan ispod drugog. Za razliku od publike koja u Sarajevu dođe radi mene, ovdje je bila radi umjetnosti. To su ljudi koji su odrasli uz neke od najboljih muzeja na svijetu, u gradu koji je prebogat kulturom i kulturnim sadržajima. Njihova reakcija je bila odlična. U prilog tome ide činjenica da je ovo već sada moja najprodavanija izložba. Naravno da je uspjeh u svome gradu najdraži, ali i ovo je bilo posebno iskustvo.

Još nešto moram reći – svako putovanje koristim kako bih vidio druge umjetnike, muzeje, galerije, teatre, sajmove umjetnosti. I ovaj odlazak u Beč nije bio drugačiji. Moram primjetiti, i pri tom s ponosom napisati,  da moj rad ne liči ni najmanje na radove savremenih slikara koje sam imao priliku vidjeti. To može biti, pogotovo u umjetničkom svijetu, galerija, kustosa, historičara umjetnosti, mač s dvije ostrice, ali mene ova činjenica posebno čini sretnim.

Izložba Rikarda Druškića u Beču  - undefined

Foto: Privatni album: Izložba Rikarda Druškića u Beču

Radiosarajevo.ba: Na Facebooku ste se pohvalili da ste u međuvremenu uspjeli pogledati izložbu Marine Abramović u Beogradu – kako ste je doživjeli? Kako vi kao umjetnik doživljavate Marinin rad i međunarodni značaj?

Druškić: Na izložbu sam krenuo znajući da ću vidjeti djela svjetske priznate umjetnice, a kakve će biti emocije ,preostalo mi je da vidim. Na putu do MSUB sreo sam više ljudi, svi su govorili da su oduševljeni , te sam i sam osjećao jednu vrstu treme pred ulazak. Mislim da nijedna osoba koja uđe u muzej neće ostati ravnodušna. Umjetnost mora da budi emocije, da dira iznutra, i gdje treba i gdje ne treba,  a ova postavka ima to sve. Energija je presnažna. Mislim da je dosta mračnih sila upleteno u njen rad, ali o tome ne bih sada više pisao. Mogu samo reći da je Marina svjetski priznata umjetnica, a za to joj svi moramo odati duboko poštovanje, voljeli ili ne voljeli njen lik i djelo, shvatali ili ne shvatali njen rad.

Radiosarajevo.ba: Isti dan kad ste otvorili izložbu, svijet obišla vijest da je poznato Banksyjevo platno na aukciji prodato za preko 9 miliona funti. Mislite li da su realne i opravdane astronomske cijene za djela savremene umjetnosti?

Druškić: Iskreno, prvi put čujem za tu vijest. Na nivou umjetnosti, ne smatram se kompetentnim da pričam o tome da li je 9 miliona funti previše za sliku ili ne. Ipak, na nivou čovječanstva, nešto ne fukncioniše. Sistem je totalno zakazao. Nije normalno, nije ni pošteno, da u jednom djelu Zemlje ljudi nemaju vode, a na drugom kontinentu košarkaš zaradi 120 miliona dolara za ugovor u trajanju od 4 godine.  Velika se nepravda dešava, o tome se mora pričati.

Radiosarajevo.ba: Kada bi se jednog dana vama desilo da postanete umjetnički „superstar“ kao Marina ili Banksy, šta biste uradili? Na što biste trišili najviše novca?

Druškić: Takva vrsta uspjeha nije nešto što me zanima. Moj glavni životni cilj je pronalazak i očuvanje unutarnjeg mira, kontakt s duhovnom dimenzijom. Kroz taj mir planiram dalje širiti energiju, kroz umjetnost koju stvaram.  Od Marine i Banksija bih volio imati njihov talenat, slavu sigurno ne. Novac, kao i do sada, najviše bih trošio na putovanja.

Radiosarajevo.ba: Na kraju, nekoliko riječi o planovima

Druškić: Vratit ću se na početak intervjua. Vjerujem u sudbinu, trudim se živjeti u sadašnjem trenutku, ne misliti o prošlosti, ne razmišljati o budućnosti, sadašnji trenutak, kako kaze Ekart Tole, je sve što imamo.

Ono što sigurno znam, da ću raditi na sebi svakodnevno, truditi se da svaki dan uradim nešto smisleno i korisno sa svojim životom, pokušavati biti bolja osoba i bolji umjetnik. Kroz svoj rad trudit ću se da promovišem svoju državu, svoj grad i svoje prezime. To je ono što mogu da kontrolišem.  Sve drugo je davno zapisano na kosmičkom putu, a ja taj put prihvatam, bez puno razmišljanja.

Fotografija korisnika/ce Rikardo Druskic.


“Buđenje” – Rikardo Druškić 2019 ( Buđenje svijesti )

November 3, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
71185048_10157433683381203_4155672302475804672_o

“Buđenje” – Rikardo Druškić 2019 ( Buđenje svijesti )
Historijski muzej, 19.10.2019,
Rethinking the Culture of Tolerance.


Street Arts Festival Mostar 2019

November 3, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
marina

Moj četvrti mural u Mostaru. Benjamin i ja smo u aprilu radili skupa na zidu u Briselu. Tada smo se i dogovorili da moramo raditi opet, a Street Art Festival u Mostaru je bila najbolja prilika za to. Sa Benjaminom, divnim, mladim, perspektivnim, užitak je raditi. Tako je bilo i ovaj put. Rad smo naslikali za tri dana.

Veliko hvala Marina Mimoza, na ukazanoj prilici kao i na svemu što si uradila za Mostar i Bosnu i Hercegovinu. U Mostar za vrijeme festivala dolaze umjetnici svjetskog kalibra. Odlična je to prilika i za nas, umjetnike iz BiH, da ostvarimo kontakte i razmjenimo energije sa kolegama, koje bi inače vrlo teško u BiH mogli sresti. Sretno u daljem radu i radujem se budućoj saradnji.

Artist: Rikardo Druškić & Benjamin Čengić
Location: OKC Abrašević/ Alekse Šantića 25.
Street Arts Festival Mostar 2019.
Supported by : Grad Mostar & Vijeće mladih Grada Mostara

 marina

FUU 2019

November 3, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
70229235_10157405164496203_6022154523974303744_o

“Beskrajna poezija pokreta“ – Rikardo Druškić 2019

Rad koji sam oslikavao četiri dana. Mural se nalazi u dvorištu OŠ “Musa Ćazim Ćatić”, dvorištu u kojem sam i sam kao dječak provodio puno vremena, igrajući se, te zbog toga mi je bilo posebno drago raditi u ovom okruženju. Ovo je moje četvrto učesće na FUU festivalu, ujedno i najdraže od svih. Puno hvala Ales Kurt na ukazanoj prilici.

70229235_10157405164496203_6022154523974303744_o IMG_9813


Akrili na platnu (2019)

July 29, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
51371455_10156874087581203_5526171945445359616_n

53224133_10156937726691203_9012355435994284032_n 53181555_10156935186851203_7638051083360665600_n 52845363_10156926050331203_1460243856497836032_n 52366937_10156902651711203_7680515983361966080_n 51371455_10156874087581203_5526171945445359616_n 57257064_10157037727021203_3470307354392657920_n 58382625_10157050249751203_2229801145813958656_n 60348068_10157101262601203_7488456440433082368_n (1) 60980178_10157131616486203_4880172558768406528_o 62387791_10157177848151203_3214293725496737792_o 64556020_10157187956161203_4460433659857469440_n 64604773_10157246863251203_6480188304779116544_n 66636958_10157260693196203_3997227789240500224_n


BOZAR 2019

July 29, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
semra2 (1)

56237572_10156999719206203_3875915080755314688_n 56247981_10156999719106203_4389237662028922880_n 56119412_10156999718886203_897945788917743616_n semra2 (1)


Intervju / Rikardo Druškić izlagao gdje i njegovi uzori Picasso, Matisse, Klimt

July 29, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
mural_brisel_rikardo_druskic_mogherini_privatni_album03

Da je Rikardo Druškić jedan od najtraženijih slikara i ilustratora iz BiH govore brojni pozivi iz velikih evropskih i svjetskih gradova da u njima prezentira svoj raskošni talenat.

Iako je već dobio brojna priznanja, te su njegova dva rada predstavljena na ekranima čuvenog Times Squarea u New Yorku, do sada najvažniji rad ovog mladog Sarajlije je mural “Samo se srcem dobro vidi” kojeg je početkom aprila naslikao u Briselu.

Mural u Briselu zasigurno je do sada moj najvažniji rad, rekao je za Radiosarajevo.baRikardo Druškić.

“Za to nisu zaslužni njegova umjetnička vrijednost i estetika koliko kontekst vremena i prostora u kojem je rad nastao”, rekao je Druškić navodeći kako mu je bila velika čast slikati u evropskoj prijestolnici, te predstavljati svoj grad i državu.

Svakodnevno nam je prilazilo bukvalno stotine ljudi i svako od tih ljudi nosi jednu mikropozitivnu priču o BiH i Sarajevu i to je ono što me posebno čini sretnim i ponosnim, rekao je Druškić.

Do Brisela je, kako je rekao, došao slučajnim i sretnim spletom okolnosti.

“Naravno da iza te slučajnosti stoji svakodnevni rad što na polju slikarstva što na polju lične promocije, ali kada razmislim bolje o svemu, mislim da je sreća odigrala veliki faktor”, rekao nam je Druškić.

Mural Rikarda Druškića u Briselu - undefined
Mural Rikarda Druškića u Briselu

Na muralu na ne baš tako vidnom mjestu stoji natpis Balkan Trafik, a sam natpis pojasnio nam je ovaj poznati muralista.

“Mural nosi poruku upućenu ljudima koji žive na zapadnom Balkanu. To je univerzalna, pomalo isklišeizirana poruka mira i tolerancije, ljubavi i poštovanja, koju mislim da uzevši u obzir političku retoriku koju svakodvnevno imamo priliku čuti moramo stalno ponavljati. Balkan Trafik je naziv festivala, čiji je organizator Nicolas Wiers, koji me i pozvao da budem učesnik istog. Festival se bavi promocijom kulture zemalja zapadnog Balkana”, pojasnio nam je.

Kada se uhvati kista ili spreja njegovi radovi su uvijek živopisni i vedri, pa tako i ovaj. No nije slučajno da je baš za ovaj mural izabrao takve boje, nastojeći poslati malo drukčiju poruku.

Kada sam dobio poziv da dodjem u Brisel, latio sam se posla. Pored osnovnog zadatka – crtanja skice, pitao sam sebe koji su to moji ciljevi u odnosu na moj dolazak u Brisel? Pored ličnih ciljeva u vidu promocije i ostvarivanja velikog broja vrlo važnih kontakata, bilo mi je podjednako važno da predstavim svoju zemlju i svoj grad u što boljem svjetlu. Znam da je prva asocijacija ljudima iz Zapadne Evrope kada čuju ‘Bosna’ ili ‘Sarajevo’ – rat, krv, tuga, nesreća. Želio sam razbiti taj jedan ružni stereotip svojim radom. Želio sam doći sa jednom drugačijom energijom. Energijom koja odašilje poruku nade, sreće, želio sam nas predstaviti u pozitivnom svjetlu, te se nadam da sam u tome i uspio, otkrio je Druškić za Radiosarajevo.ba.

Druškić je naveo kako je zahvalan Benjaminu Čengiću koji je pošao na ovaj put sa njim kako bi mu pomogao da rad završi u vrlo kratko zadanom roku.

“Kreativni proces je tekao bolje nego što sam to mogao zamisliti. Sam rad na kraju, u odnosu na prvobitnu skicu, je ispao puno bolje. Neka od kreativnih rješenja koja su se desila za samo vrijeme oslikavanja murala sam već prenio na svoja platna u Sarajevu. Rad smo oslikali za pet dana, a svi ljudi koji su bili umiješani u i oko projekta su se potrudili da si Benjamin i ja osjećamo kao kod kuće i na tome im velika hvala”, ispričao je Druškić.

O važnosti projekta kojeg je radio u Briselu govori i činjenica da je njegov mural u Briselu predstavila visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politikuFederica Mogherini. 

“Prije svega, moram da kažem, da prije mog dolaska u Brisel nisam znao ko je Federica Mogherini. Nije mi bilo bitno kada su mi rekli da će ona biti na otvorenju murala. Ipak kako se bližilo vrijeme otvaranja, mogao sam shvatiti u odnosu na način na koji su ljudi govorili o njoj, sa enormnim poštovanjem i biranim riječima, ko je Federica Mogherini. Mural je objasnila besprijekornom eksplikacijom djela, povezavši i oblik i boju sa samom porukom rada, te mi se na trenutak činilo da slušam kustosicu, a ne jednu od najvažnijih osoba Evropske unije. Ja volim uspješne inteligentne ljude, tako da mi je izuzetna čast bila da jedna takva osoba stoji ispred moga rada i govori o njemu na prelijep način u kontekstu moje države”, rekao je Druškić.

Ovaj rad je otvorio već sada mnoga vrata za nastavak njegove karijere.

“Ostvario sam kontakte sa ljudima širom svijeta. Već sam dobio pozive da oslikavam zidove u Beču i Novom Sadu, kao i pozive za učešće na likovnim kolonijama u Makedoniji i Srbiji”, otkrio nam je.

Druškić je ispričao za Radiosarajevo.ba kako je oslikavanje murala u Briselu za njega bilo deset najljepših i najkonkretnijih dana u njegovom životu.


AYOKA

July 29, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
ayy1

Nedelju koristim kako bih vam kazao više u vezi projekta na kojem sam učestvovao u posljednih pola godine. Riječ je o novom, “mood lifting“ piću, projekat koji su pokrenula dva mladića iz Austrije, sa rezidencijom u Beču.

AYOKA je ime čitavog projekta, za koji su mi rekli, da je nešto sto na svjetskom trżištu ne postoji. Piće je napravljeno od biljaka koje dolaze iz Afrike, a koje utiču pozitivno na raspoloženje čovjeka.

Sebastian Raber i Philip Lanz su dvojica mladića, koji su idejni tvorci ideje, a iza koje sada stoji desetina ljudi, koji su u projekat uključeni. Na mene su naišli sasvim slučajno, preko Instagram hashtegova. Lično, na ovu slučajnost sam jako ponosan. Instagram je platforma, preko koje ljudi, svakog momenta, milione sadržaja obavljuju, a sve se to onda dijeli u fragmente, preko hashtegova. Hashteg preko kojeg su mene našli je “ #abstractart “, je jako popularan i u svakoj sekundi, na stotitne radova, ljudi širom svijeta postavljaju. Oni su odabrali moj u odnosu na hiljade radova koje su pregledali i veoma sam sretan zbog toga. U konačnici, htjeli su da moj rad bude na konzervi i baza za vizualni identitet koji će u budućnosti graditi.

Ono sto me posebno raduje, to su energije i životni pogledi Sebastianovi, Philiphovi i moji, koji su vrlo sličnog senzibiliteta, koji me tjeraju da mislim da ove lijepe priče, sigurno stoji puno veća sila, koja nas je spojila. Sretan sam i radostan, sto dvojici mladih ljudi, sa vrlo zdravim pogledom na život, mogu pomoći u realizaciji njihovih planova.

Takodjer, kroz svoju umjetničku karijeru, uvijek sam tražio autentične načine da prezentujem svoj rad. Sa oslikavanjem auta, sa mojim izložbama na ekranima Times Square i velikog ekrana SCC-a, mislim da sam to donekle i uspio. Ovo smatram nastavkom te ideje, jer stotine hiljada konzervi sa mojim radom će biti distribuirano širom Austrije, a ja ću dobiti priliku, da moj rad vidi puno više ljudi, nego sto bih to mogao da uradim npr. organizirajući izložbu.

Projekat je krenuo u javnosti prije par dana, a njihov, prerazigrani instagram akount, sa svakodnevnim novim, zanimljivim, sadržajem možete pratiti:

https://www.instagram.com/feelayoka/

Moj dizajn i konzervu na koju je isti apliciran, koji trebaju da odašilju poruke sreće, možete polgedati ovdje ispod:67317491_10157292130596203_6953051847447805952_o


“Samo se srcem jasno vidi “

July 29, 2019 / Uncategorized / 0 Comments /
muralbrisel1

Zadovoljstvo mi je predstaviti vam do sada najveći svoj rad. Kada kažem „najveći“, ne mislim samo na veličinu površine koju zauzima, već i na njegovu važnost u mojoj dosadašnjoj karijeri. Jedan od osnovnih ciljeva mog stvaralaštva, kao što sam više puta do sada rekao, jeste da svoje prezime, svoj grad i državu predstavim u najboljem svjetlu i kontekstu, a ni ovaj put to nije bilo drugačije. Bila mi je velika čast biti dijelom ovog projekta i ispuniti svoju želju da nas, Sarajlije i Sarajke, Bosance/ke i Hercegovci/ke, ljudima Evrope predstavim u malo drugačijem svjetlu i ponudim im novu perspektivu od one kroz koju su navikli da nas vide.

Danas je bio najveći dan u mom životu. Danas je moja težnja kao umjetnika dosegla svoj vrhunac. Danas bi mogao još mnogo toga reći, ali ne želim da akcenat bude na mojim riječima, već na mom djelu.

Ipak, za kraj, želim da se zahvalim svim ljudima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta na bilo koji način. Prije svega, hvala Benjaminu Čengiću, koji je krenuo sa mnom na ovaj put i bez kojeg ovaj mural ne bi bio ni ovako ekspresno niti precizno realiziran.

Hvala Nicolasu Wiersu, organizatoru Balkan Trafik Festivala. Hvala Mirandi Sidran, Sanji i Edisu Beganović,Jasni Jelisic Gradu Briselu, Gradonačelniku Brisela Mr. Close-u. Hvala Federici Mogherini koja je zvanično predstavila mural na otvaranju te time dala jednu drugu perspektivu i dimenziju, onu koja nema veze sa umjetnošću samom, ali je zasigurno ogroman čin poštovanja i uvažavanja umjetnosti Balkana.

Hvala vama koji pratite moj rad, koji ste svojom podrškom kroz godine učinili moje ime zvučnim, a koje ću nastaviti koristiti da nas predstavljam u svim budućim pozitivnim i lijepim pričama koje me čekaju u budućnosti.muralbrisel2 muralbrisel1