Live painting – “Galerija Brodac“

May 1, 2020 / Uncategorized / 0 Comments /

“Buđenje svijesti“ – Rikardo Druskic 2020

Jednosatni live iz dva dijela, u suradnji sa Galerijom Brodac, možete pogledati na linkovima ispod:
https://m.facebook.com/events/658375735003102?view=permalink&id=661538411353501
https://m.facebook.com/events/658375735003102?view=permalink&id=661558924684783


Was ist Walter?

May 1, 2020 / Uncategorized / 0 Comments /

Ovo je prva izložba na kojoj sam pored umjetničkog angažmana imao i organizatorski. Kao kroz ostale umjetničke poduhvate, i u ovaj projekat sam nastojao da uključiti što više ljudi sa kojim dijelim sličan životni senzibilitet i vizije o ulozi umjetnosti u društvu. Veliku sreću imam što sam okružen mladim, talentovanim, odgovornim i posebnim ljudima sa kojima je proces realizacije “Was ist Walter?” bio izuzetno kreativan i zanimljiv. Štoviše, mogu samo biti ponosan na sve nas – uprkos svim izazovima i nedaćama, koje su nas snašle usljed pojave Corona virusa, imali smo snage, volje i odgovornosti da, za ovaj veoma važan datum, svome gradu poklonimo izložbu kao rodjendanski dar. Okosnicu tima činili su Elma Hodžić, Nejra Mulaomerović, Dino Aganović i ja. Ova izložba trebala je biti dio jednog većeg projekta ; “Buđenje grada”, koji je nažalost usljed dolaska virusa odgođen. Ovu priliku bih iskoristio da se zahvalim i direktorici Historijskog muzeja, Elmi Hašimbegović, koja je prepoznala vrijednost ovakvog umjetničkog projekta, te omogućila korištenje muzejske građe i priča za oblikovanje umjetničkih odgovora na pitanje “Was ist Walter”. Na izložbi sudjeluje 26 savremenih bh autora i autorica čijim idejama smo iz raznih perspektiva pokušali odgovoriti na postavljeno pitanje. Pozivam vas da zajedno u 20h pogledamo live prijenos digitalne izložbe na kanalu Historijskog muzeja BiH!

Neka nam poruke iz prošlosti koje smo probudili ovom izložbom budu inspiracija i motivacija u periodu krize! Hvala svima!
Izlozbu pogledajte na ovom linku, tek od 20h:
https://www.facebook.com/histmuzbih/videos/660332888075024/?t=51


Umjetnost u doba Korone

May 1, 2020 / Uncategorized / 0 Comments /

Moje se navike dolaskom Corona virusa nisu puno promjenile. Kao i do sad, najveći dio vremena provodim kući. To su mi uz igranje-gledanje fudbala (Željezničar) i odlaske u prirodu najljepši trenuci. Tada se mogu suštinski posvetiti sebi i razvijanju svojih ideja i interesovanja. Znam da je mnogima teško palo to što moramo biti zatvoreni u svojim domovima. Kolektivna panika se osjeti u zraku. Svake sekunde nas bombarduju sa novim, još lošijim, podacima o virusu, a kraj se ne nazire, naprotiv, može se sa popriličnom sigurnošću reći da je ovo tek početak pandemije. Ipak, u svom crnilu, ovo smatram idealnom prilikom da se zapitamo, kako na kolektivnom, tako i na individualnom nivou o životu kakav je bio prije i kakav treba da bude u budućnosti. Nisam siguran koliko je citat španjolske doktorice, koja pominje platu Kristijana Ronalda, u konktextu nonsensa njegove važnosti za covječanstvo tačan, ali mislim da jasno pokazuje pogrešan sistem vrijednosti koje je kapitalizam nametnuo. Ovo vrijeme možemo iskoristiti za povratak sebi, jer mislim da se savremeni čovjek od svega udaljio, ali najviše od sebe. Čovjek koji uživa u samoći nikada nije sam. Svi važni, životni odgovori koji nas zanimaju, nalaze se u nama. Savremeni život je prebrz, čovjek nema prostora da stane i pogleda unutra. Ovo smatram idealnom prilikom da individualnim radom dignemo kolektivnu svijest na viši nivo. Potres u Zagrebu je tragičan, ali pljesak podrške u Beogradu za Zagrebčane i Hrvatsku budi nadu. Poetično je, kako sam neki dan negdje pročitao, da je Zemlja prodisala, onog trenutka kada se Corona virus pojavio. Svi smo povezani; ljudi, żivotinje, priroda, kamenje, svemir. Ne mogu da ne vidim i ulogu nas, ljudi, u ovom svemu. Kada pogledam kako se odnosimo prema prirodi, jedni prema drugima i u konačnici prema sebi, mislim da je ovo realna kozmička kazna, iz koje ćemo, nadam se, izaći kao bolji ljudi i bolje čovječanstvo.

Ovo je moj novi rad : “Utišaj um – osjeti Život “ .

Na kraju, hvala puno mom Zlatan Menkovic, koji i u ovo čudno vrijeme pronalazi volju da me fotografiše, kako bih mogao svoj rad podijeliti sa vama! <3

Hvala i svima vama koji pratite moj rad.

Pomolimo se, svi zajedno. Jedni za druge.


Sarajevski umjetnik Rikardo Druškić: U bh. društvu vladaju letargija i pasivnost

May 1, 2020 / Uncategorized / 0 Comments /

Sarajevski umjetnik Rikardo Druškić je prije nekoliko dana predstavio oslikanu repliku jedrilice u Historijskom muzeju u Sarajevu. Živimo li u letargičnom društvu, imamo li želje za promjene i koliko se zapravo pridaje pažnja umjetnosti i historiji komentarisao je za portal Klix.ba.

Svoj pečat ostavio je na svim stranama svijeta, počevši od rodnog Sarajeva, preko Berlina, Brisela, Beča, dalekog New Yorka, Los Angelesa, Taipeija… Osim toga, višestruki je dobitnik međunarodnih priznanja. Sve je počelo 2013. godine kada je njegov rad stigao do finala projekta “Art Revolution Competition” koji se održava svake godine u Taipeiju. Mladi umjetnik nam u početku razgovora objašnjava kako je tada počeo ozbiljnije promišljati o životu umjetnika, dok je u njemu rastao poriv za izražajem.

“Tada sam zapravo počeo ozbiljnije i više raditi. Danas mogu da kažem da sam jedan od najproduktivnijih slikara u državi. Slikam svaki dan, uporedo razvijajući različite stilove, a kroz sve to provlačim teme koje svakodnevno istražujem”, objašnjava nam.

Entuzijazam, ljubav i ambicija kao dobitna kombinacija za napredak kulture

Inspiracije mu, kaže, nikada ne manjka. Crpi je iz sebe i svog unutrašnjeg poriva za izražajem i kreiranjem novih duhovnih svjetova. Spoj truda, predanosti i rada, ali i same ljubavi prema umjetnosti pomogao mu je da se razvije i kao ličnost i kao umjetnik. Međutim, ono što mu donosi najviše radosti i zadovoljstva jeste činjenica da u osvrtima na svoj rad konstatno primjećuje napredak.

Povod našeg razgovora s mladim umjetnikom bio je projekt oslikavanja replike jedrilice u Historijskom muzeju u Sarajevu. Druškić kaže kako je cijela ova priča pokrenuta kako bi se Sarajevo obogatilo kulturnim dešavanjima uoči 6. aprila, Dana grada Sarajeva.

“Bila je to velika čast i odgovornost pa sam odmah nakon poziva za projekt počeo raditi. Okupio sam ljude koji dijele moj entuzijazam prema umjetnosti, ali i stavove i mišljenja glede mnogih životnih pitanja. Nastao je projekt ‘Buđenje grada’, što je sintagma izvučena iz mog ciklusa ‘Buđenje svijesti’, a koji u sebi ima tri dijela. Centralni dio je izložba ‘Was ist Walter?’ koja će se održati u Historijskom muzeju BiH”, priča Druškić.

Opisuje nam momenat kada je, prilikom dolaska na sastanak u muzeju, u uglu prostorije ugledao repliku jedrilice. Stajala je na podu, vidno oštećena i bez prozora. Koristili su je nacisti u Drugom svjetskom ratu. Poželio ju je presvući u novo ruho, a sam proces oslikavanja trajao je tri dana.

“U kontekstu izložbe ‘Was ist Walter?’ ona sada predstavlja moj odgovor na to pitanje. Reakcije su, kao i uvijek, podijeljene. Publika Historijskog muzeja je na društvenim mrežama projekt ocijenila kao uspješan, no bilo je i loših komentara. Većinom iz razloga što ljudi nisu odmah shvatili da je riječ o replici Jedrilice, a ne originalnom eksponatu”, objašnjava.

Dokle idu letargija, pasivnost i kolektivni fatalizam?

Spomen podijeljenih mišljenja o nekom umjetničkom projektu, kao i neshvaćanja poruke autora odvodi razgovor na već poznate tračnice. Nije nepoznata činjenica da bh. društvo ne obraća previše pažnje na umjetnost i historiju, a Druškić ističe kako smo svi svjesni činjenice da se unutar granica BiH u zraku već odavno osjeti zadah letargije.

“Kod nas narod, što je vrlo očito, nema ni želje ni volje da promijeni nešto. Nastao je kolektivni fatalizam, a izuzev malog broja, većinom mlađih ljudi, svi su vrlo pasivni”, tužno objašnjava i dodaje: “Recimo, u Francuskoj poskupi gorivo, nastane pokret ‘Žuti prsluci’ i cijeli Pariz dođe da protestuje. Bezbroj je takvih primjera, ljudi se širom Evrope bore, ne žele pristati na minimum. Šta je onda potrebno da mi, kao društvo, uradimo da bi se situacija u društvu promijenila?”, pita se.

Svjesni toga ili ne, živimo u najlošijim uslovima za život na cijelom kontinentu, ističe Druškić. Upravo zato nam je i potrebna izložba poput ove o Valteru, jer ona predstavlja ponovno buđenje duha koji je simbol odbrane od neprijatelja, u ovom slučaju političkog sistema koji nas godinama uništava. Neosporivo je da su ljudi na našim prostorima izrazito nezadovoljni, a tragedija svega ogleda se u tome što na takvu igru nastavljaju pristajati svaki dan.

“Iako je glavni grad, kako geografski, tako i po kulturnim i mnogim drugim dešavanjima, Sarajevo mnogo zaostaje za drugim gradovima u regionu, ali i Evropi. Međutim, postoje ljudi koji razmišljaju zdravo, rade kvalitetno, talentovani su i treba im dati priliku da rade. Oni su, zapravo, najbolji ambasadori države, jer se bave sportom, naukom i kulturom”, objašnjava, stavljajući akcenat na to da, ako se takvim ljudima pruže prilika i bolji uslovi, kvalitetni rezultati ne mogu izostati.

Umjetnošću i otvorenim stavovima treba kontrirati pogrešnim uvjerenjima koja živimo

Kako se onda oduprijeti talasu koji odnosi prave vrijednosti i vjerovanja? Druškić kaže kako se on protiv svega što ne odgovara njemu, a ni društvu, bori naoružan umjetnošću, željom za radom i s važnosti duhovnih vrijednosti. Svjestan je da živi u društvu gdje se promovišu pogrešne vrijednosti, poput onih materijalnih, gdje se djecu odgaja tako da odrastaju misleći da je najvažnije imati što skuplji mobitel i što bolji automobil. No, svjetlo u tami predstavlja mu činjenica da je okružen ljudima koji su izrazito osviješteni, bave se aktivizmom i duhovno se razvijaju.

“Prošlost je umnogome oblikovala naše društvo, smatram da smo previše okrenuti ka njoj. Naša je prošlost, pogotovo ova bliska, vrlo tragična. Umjesto da se okrenemo sadašnjosti i pokušamo izvući najbolje iz ovog momenta, svjedočimo tome da se svakodnevno provodi fašistička retorika političara koje je, naravno, odabrao narod. Što, opet, govori da im to ne smeta…”, objašnjava.

Živimo u velikoj zamci ega, kao čovječanstvo, kaže umjetnik. Ego opisuje kao onaj unutrašnji glas koji čovjeka tjera da razmišlja da postoji “ja” i neko drugi, zaraćene strane, konflikt, a suština je potpuno drugačija: “U nama svima je ista kozmička svijest. Nacionalizam je odličan primjer konstrukcije ega. ‘Moja nacija, država je bolja od tvoje’. Meni je nejasno da danas neko može tako razmišljati. Danas kad je znanje svima nadohvat ruke, postoje ljudi koji ne vole ljude koji nisu njihove nacije i vjere. Valjda je važno da li je neko dobar čovjek, a ne da li je Bošnjak, Hrvat ili Srbin…”.

O ovakvim bi se temama dalo pričati satima, govori nam. No, važno je nastaviti raditi, kako bismo što prije dočekali neke nove valove pozitivnih promjena. Apropo toga, Druškić kaže kako je planove za 2020. godinu zacrtao već krajem decembra.

“Želim se posvetiti formi murala, ali i putovati sa svojom umjetnošću. Svoju viziju svijeta želim dijeliti ne samo s ljudima iz naše države, već sa cijelim svijetom. Već početkom godine bio sam u Almunecaru u Španiji, a dobio sam i dvije ponude za internacionalne samostalne izložbe u Washingtonu i Krakowu. Vidjet ćemo šta će se desiti”, optimistično zaključuje, dodavši kako se raduje budućnosti, svakom novom platnu, muralu i novoj prilici da svoju državu i grad predstavi u što boljem svjetlu.


Rikardo Druškić: Jedrilica iz Desanta na Drvar sijala je smrt, a sada zrači dobrotom

May 1, 2020 / Uncategorized / 0 Comments /

Dvorište Historijskog muzeja u Sarajevu ima novi jedinstveni eksponat, repliku artefakta iz Drugog svjetskog rata koji je preobučen u novo ruho savremene umjetnosti.

Međunarodno priznati umjetnik iz Sarajeva Rikardo Druškić, između ostalog poznat i po muralima, oslikao je polu-uništeni muzejski primjerak te mu tako udahnuo novi smisao.

Riječ je o replici zrakoplovne jedrilice njemačke proizvodnje koja je korištena u Desantu na Drvar, vojnoj operaciji koja se odigrala 25. maja 1944. Snage trećeg Rajha uz pomoć četnika tada  su namjeravale zarobiti  Josi pa Broza Tita, vrhovnog komandanta Narodno-oslobodilačke vojske. U akciji su sudjelovale njemačke oklopne jedrilice  koje su bombardovale Drvar gdje je bila smještena ratna komanda.

Njemačko-četnička akcija tada nije uspjela,  ali je jedna od oborenih jedrilica svoj život nastavila u Muzeju revolucije u Sarajevu (današnjem Historijskom muzeju). Replika ove jedrilice bila je u jako lošem stanju, dok joj pažnju nije poklonio umjetnik Rikardo Druškić koji je nedavno odlučio da je oslika.

Rikardo Druškić i oslikana jedrilica iz Desanta na Drvar - undefined
Foto: Zlatan Menković : Rikardo Druškić i oslikana jedrilica iz Desanta na Drvar

 “Vjerujem u zakon privlačenja, kad nešto želiš iz srca, kad tvoje želje nisu egom uprljane, onda to i dobiješ. Dosta vremena sam razmišljao i priželjkivao da svoj rad implementiram na neki neobičan objekat. Došao sam u Historijski muzej povodom šireg projekta “Buđenje grada”  koji organiziram zajedno s Udruženjem “Obojena klapa”. Tada sam ugledao tu jedrilicu, na podu, oborenu, uništenu od vjetra i nepogoda, sa popucalim staklima i jednim krilom. Predložio sam da je oslikam, ali nisam bio siguran da će pristati. Pristali su.

To je replika jedrilice koja je bila korištena za bombardovanje stanovništva. Meni se učinila zanimljivo kako je to nekada bio objekat iz kojeg se ubijalo, a sada odašilje potpuno drugu eneregiju i ima drugu svrhu.

Između ostalog, vjerujem da umjetnost, kao i svaki čovjek, ima svoju svrhu izvana i iznutra. Čvrsto vjerujem da umjetnost izvana mora biti zanimljiva i interesantna da bi čovjek došao do njene unutrašnjosti.  Vjerujem da ova jedrilica svojijm izgledom može pozvati ljude da dođu u Historijski muzej, da vide i ostale ekponate”, ispričao je Rikardo Druškić  za Radiosarajevo.ba.

Rikardo Druškić i oslikana jedrilica iz Desanta na Drvar - undefined
Foto: Zlatan Menković : Rikardo Druškić i oslikana jedrilica iz Desanta na Drvar

Pored toga što će pubika moći vidjeti jedrilicu kao materijalni objekat, ona će biti i više od toga. Umjetnik Dino Aganović – Hibrid napravit će poseban muzički uradak koji će biti instaliran u nju. Publika koja dođe na otvorenje izložbe 6. aprila imat će priliku vidjeti i čuti umjetnost.

Oslikavanje Jedrilice dešava se u sklopu izložbe “Was is Walter” u kojoj će sudjelovati mnogi bh. umjetnici koji će svojim radovima promišljati šta je “Valter” danas, da li Sarajevom i dalje vlada slobodarski duh.

Rikardo Druškić i oslikana jedrilica iz Desanta na Drvar - undefined
Foto: Zlatan Menković : Rikardo Druškić i oslikana jedrilica iz Desanta na Drvar

Temu izložbe ‘Was is Walter’ predložila je kustosica izložbe Elma Hodžić, te je zajedno sa direktoricom Historijskog muzeja Elmom Hašimbegović, Nejrom Mulaomerović i Rikardom Druškićem osmišljen je koncept izložbe kao “poezija prostora” . U sklopu toga, mladi umjetnici će imati priliku da koriste eksponate iz muzeja u svojim umjetničkim djelima. Izložba će biti otvorena 6. aprila.

“Drugi svjetski rat nije tema razgovora moje generacije. Ne sjećam se da sa ikada s nekim govorio o tome,  ali mislim da bismo morali, kako se ne bi ponavljale greške. Vinston Chuchill govorio je da se historija  ponavlja ali da svaki put plaćamo sve veću cijenu za to. Moramo da učimo na greškama, a pogotovo danas ova je tema veoma aktualna. Svjedoci smo da se ponavlja nacistička i fašistička retorika. Ne samo umetnici već i svi ljudi trebali bi biti toga svjesni i davati svoj odgovor na to”, upozorava Druškić.

Projekt “Buđenje grada” u sklopu kojeg će se realizirati i izložba Was is Walter ideja je Rukarda Druškića i udruženja Obojena klapa, a podržan od strane Grada Sarajeva. Zamišljeno je da se program odvija u tri muzeja, a osim Historijskog, tu bi bili Ars Aevi i Zemaljski muzej. No Zemaljski muzej je  odbio je sudjelovati u tome, o čemu smo pisali i na portalu Radiosarajevo.ba.

“Htio sam iskoristiti priliku da u projekt pozovem mnoge ljude koji se bave umjetnošću i kulturom. Cilj projekta je da javnost obrati pažnju na važnost muzejskih institucija. Željeli smo, između ostalog, napraviti i 3D mapiranje Zemaljskog muzeja. Naša želja i namjera je bila čista i neiskvarena i mislim da nije korektno da se ime našeg projekta našlo u središtu svojevrsnog skandala za koji nismo ni najmanje krivi”,  objasnio je umjetnik Rikardo Druškić.

Pripreme za 6. april teku puni kapacitetom, a kada je u pitanju 3D mapiranje, odlučeno je da se umjesto na fasadi Zemaljskog muzeja ono realizira na zradi Vijećnice.